Informacije o Crnoj Gori

Geografske karakteristike Crne Gore 


Crna Gora se nalazi u jugozapadnom dijelu Balkana, izlazi na Jadransko more, pa je istvoremeno jadransko –mediteranska i balkanska zemlja. Na istoku i sjeveroistoku graniči se sa Srbijom, sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom na sjeverozapadu i zapadu, na jugoistoku sa Albanijom, na istoku sa Kosovom. Jadransko more razdvaja Crnu Goru od Italije u jugozapadnom dijelu.  Dužina obale Crne Gore je 293.5 km, dok su kopnene granice dužine 625 km. Podgorica je glavni grad i administrativni centar sa oko 186.000 stanovnika, dok je Cetinje prijestonica, istorijski i kutlurni centar. 

 Ukupna površina Crne Gore je 13.812 km2, broji oko 620.000 stanovnika. Nalazi se između 41º 52´- 43º 42´ sjeverne geografske širine i 18º26´- 20º22´ istočne geografske dužine. Ovi geografski pokazatelji ubrajaju je u zemlje srednjeg Mediterana, odnosno Južne Evrope. Crna Gora se nalazi u GMT + 1 vremenskoj zoni. 

Više o Crnoj Gori 

Klima Crne Gore 


U opštem smislu, klima Crne Gore je kontinetalno – mediteranska. Prosječna temperatura vazduha iznosi 27.4 ºC (ljeti), prosječan broj sunčanih dana u godini je 240, kupališna sezona traje 180 dana, dok je maksimalna temperatura mora 27.1 º C. Elektro sistem: 220V/50Hz 

Prostor Crne Gore pun je kontrasta. Na manje od 200 km vazdušne linije, podijeljena je na tri glavne regije. Primorski, Centralni i Planinski region. Budva, Kotor, Tivat, Herceg Novi, Bar, Ulcinj, Perast, Petrovac, Bečići gradovi su Primorskog regiona, gdje je pretežno sredozemna klima. Ljeta su duga i suva, zime blage. U Centralnom ili kontinetalnom dijelu Crne Gore nalaze se Podgorica, Nikšić, Cetinje, Danilovgrad. Klima je izmijenjeno – mediteranska i umjereno - kontinetalna, pa se dešava da su zbog kontrasta u srednjem dijelu države, zime izrazito hladne, dok su ljeta često toplija od gradova na Primorju. Planinski region čine Kolašin, Mojkovac, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Žabljak, Rožaje, Petnjica, Andrijevica, Plužine, Šavnik. Klima je subalpska sa hladnim, sniježnim zimama i umjerenim ljetima. 

Trenutne vremenske prilike pogledajte OVDJE 

Prirodne ljepote Crne Gore


Njene prirodne karakteristike i turističke osobenosti čine draguljem na listama svjetskih destinacija koje morate posjetiti. Posjeduje 117 plaža, dužine 52 km; Najduža plaža je Velika plaža u Ulcinju- 13 km; Najveći vrhovi Maja Rosit (Prokletije) - 2.524 m, Zla Kolata (Prokletije) – 2534m n.v.; Dobra Kolata (Prokletije)- 2528m v.n.; Bobotov Kuk (Durmitor) -2523 m v.n. Skadarsko jezero je najveće u Crnoj Gori, najdublji kanjon je Tara (1.300m). Crna Gora ima pet nacionalnih parkova: Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero, Prokletije , Lovćen, od kojih je Durmitor pod zaštitom UNESCO-a, kao i Stari Grad Kotor. Najdublji zaliv je Bokokotorski, najjjužniji fjord Evropskog kopna. 

Crna Gora je usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi (20.08.1991. godine), postala prva ekološka država na svijetu, što je potvrđeno i važećim Ustavom. 

Granični prelazi Crne Gore 


Albanija(Sukobin, Božaj, Cijevna Zarijebačka,Grnčar) 
Kosovo (Kula) 
Srbija (Vuča, Dračenovac, Dobrakovo, Ranče, Čemerno) 
BiH (Metaljka, Šula, Šćepan Polje, Krstac, Vraćenovići, Ilino Brdo, Nudo, Sitnica) 
Hrvatska (Debeli brijeg, Kobila) 


Granični prelazi u Crnoj Gori 

Avio saobraćaj Crne Gore 

Crna Gora je povezana sa svijetom, drumskim, željezničkim, pomorskim i vazdušnim putem. Aerodormi u Podgorici i Tivtu su stožeri avionskog saobraćaja ka svim svjetskim destinacijama. 

Drumski saobraćaj u Crnoj Gori 


Dva najvažnija putna pravca u Crnoj Gori su Jadranska magistrala od  Herceg Novog do Ulcinja i magistralni pravac  Bar – Podgorica – Kolašin – Bijelo Polje, nakon čega dolazi granica sa Srbijom( povezuje se sjever i jug zemlje). Tokom ljetnje sezone, izuzetno je prometna trasa Herceg Novi – Trebinje, dok putni pravac  Budva – Cetinje – Podgorica povezuju južni, središnji sa sjevernim djelom zemlje. 

Željeznički saobraćaj u Crnoj Gori 

Pruga Bijelo Polje - Bar je okosnica Crne Gore, tim prije što prelazi preko mosta na Maloj rijeci (najviši željeznički vijadukt na svijetu) i tunel Sozina dužine 6.2 kilometra. Postojeće željezničke pruge su dužine 249 kilometara. Glavna željeznička pruga saobraća na relaciji Bar – Podgorica – Beograd, sa jednim krakom koji vodi ka Nikšiću i drugi prema Skadru u Albaniji. Lokalni vozovi saobraćaju do Nikšića, tako da je i na lokalnom nivou obnovljen željeznički saobraćaj. 

Željeznica Crne Gore 

Pomorski saobraćaj Crne Gore 


Kako velikim dijelom izlazi na more, Crna Gora se može pohvaliti i lukama. 

Luka Bar najveća je luka u Crnoj Gori i važan saobraćajni centar. Feriboti koje održava Barska plovidba, redovno saobraća na relaciji Crna Gora – Italija, linija Bar – Bari – Bar i to brodom Sveti Stefan

Luka Kotor je veoma popularna destinacija za kruzere. Nalazi se uz Stari Grad Kotor i može se reći da je upravo ovim putem Kotor jedna od najposjećenijih destinacija tokom sezone.

Porto Montenegro je ekskluzivna marina, mjesto koje je pozicioniralo Crnu Goru na top listi svjetskih destinacija za poželjeti. Može da primi neke od najvećih svjetskih jahti, od 12 do 150 metara dužine. Raspolaže sa 250 veza za jahte, a u planu je izgradnja dodatnih 185.

Marina Budva- njen kapacitet je 281 vez za jahte. Lučka kapetanija smještena je pored Starog grada Budva.

Luka Zelenika u blizini Herceg Novog je trgovačka luka od međunarodnog značaja, a istovremeno je granični prelaz za jahte, jer se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv. Veliki brodovi mogu sidriti na prostoru između Zelenike i Kumbora i to je najbolje sidrište u Hercegnovskom zalivu. Pored luke, postoji mala marina za čamce i brodove.

Pomorski saobraćaj Kamenari – Lepetani - Trajektom se vrši prevoz putnika na domaćoj relaciji Lepetani – Kamenari, gdje se spajaju dvije obale Bokokotorskog zaliva u djelu tjesnaca Verige.

Uređenje Crne Gore 

Crna Gora je građanska, demokratska, socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Oblik vladavine je republikanski, a država je suverena i nezavisna, gdje je nosilac suverenosti građanin koji ima državljanstvo Crne Gore. Istupanjem iz državne zajednice sa Srbijom, tačnije 3. juna 2006. godine, proglasila je svoju nezavisnost, što je svrstava u jednu od najmlađih evropskih država. Ipak, Iako je nezavisnost obnovila u novije vrijeme, Crna Gora je jedna od najstarijih država. Uvijek je bila prostor borbe za slobodu, a zbog miješanja kultura i civilizacija na njenim prostorima, ona je mozaik tekovina od ilirske, slovenske, vizantijske, rimske, hrišćanske, pa je to jedan od najcjenjenijih kvaliteta Crne Gore, prepoznat i u svijetu. Od Prevalisa, srednjovjekovne Zete do savremene Crne Gore, hiljadu je godina, što ova naizgled mala zemlja, čuva ponosno.

U moderno vrijeme, u Crnoj Gori je i dalje na snazi Ustav iz 2007. godine. Službeni jezik je crnogorski, dok su srpski, bošnjački, albanski I hrvatski jezik takođe u službenoj upotrebi, dok su ćirilično i latinično pismo ravnopravni.

Internet domen je .me, dok je pozivni broj za Crnu Goru +382.

Državni simboli Crne Gore 


U državne simbole Crne Gore spadaju grb, zastava i himna. 

Grb Crne Gore 


Članom 4, Zakona o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore, opisan je crnogorski grb. 

 U obliku  zlatnog krunisanog dvoglavog orla, uzdignutih krila u poletu, sa skiptrom u desnoj i šarom u lijevoj kandži na crvenoj osnovi. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom u prolazu. Lav je na zelenom polju sa plavom pozadinom. Kruna iznad orlovskih glava i skiptar su zlatni sa krstom na vrhu. Šar je plavi sa zlatnim okovom i krstom. 

Zastava Crne Gore 


Prema članu 5, Zakona o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore, zastava Crne Gore je crvene je boje, sa Grbom na sredini i zlatnim obrubom. Odnos dužine i širine zastave je dva prema jedan. Grb na zastavi zauzima 2/3 visine zastave. Središnja tačka Grba poklapa se sa tačkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Širina zlatnog obruba je 1/20 užeg dijela zastave.

Himna Crne Gore  


Himna Crne Gore je Oj svijetla majska zoro 

Oj svijetla majska zoro 
Majko naša Crna Goro 
Sinovi smo tvog stijenja 
I čuvari tvog poštenja 
 
Volimo vas, brda tvrda, 
I stravične vaše klance 
Koji nikad ne poznaše 
Sramotnoga ropstva lance. 
 
Dok lovćenskoj našoj misli 
Naša sloga daje krila, 
Biće gorda, biće slavna 
Domovina naša mila. 
 
Rijeka će naših vala, 
Uskačući u dva mora, 
Glas nositi okeanu, 
Da je vječna Crna Gora. 

Himna Crne Gore 

Valuta u Crnoj Gori

Iako nije članica Eurozone u Crnoj Gori je od marta 2002. godine, euro jedino sredstvo plaćanja.

Krajem XX vijeka, Vlada Crne Gore zarad zaštite ekonomskih interesa Crne Gore, donosi odluku da napusti dinar i preuzme cjelokupna ovlašćenja u domenu monetarne politike. U novembru 1999. godine, donijeta je odluka o uvođenju dvovalutnog sistema, marka i dinar. Dvije godine kasnije, jedino sredstvo plaćanja postaje marka. Godinu kasnije, pa do danas, euro je službena valuta Crne Gore.

Zvanični domen Crne Gore

.me je najviši Internet domen državnih kodova za Crnu Gore. Nakon što ej stekla nezavisnost, cCrna Gora je dobila NIDdk.me, kao zamjenu za .yu (cg.yu), korišćen dok je bila sastavni dio prethodnih država, a ugašen 30.09.2009.

Domen je postao aktivan 24. 09.2007., dok je sponzorska organizacija Vlada Crne Gore. Funkciju glavnog registra od 14.11 od UCG, preuzima preduzeće doMEn. Otvorena reistracija počela je 16.07.2008.

Registracija pod .me nema ograničenja i njena je dostupnost na globalnom nivou.

Administrativna podjela Crne Gore

Crna Gora je administrativno podijeljena na 23 opštine i dvije gradske opštine u okviru glavnog grada Podgorica.

Andrijevica 

Bar 

Berane 

Bijelo Polje 

Budva 

Cetinje 

Danilovgrad 

Gusinje 

Herceg Novi 

Kolašin 

Kotor 

Mojkovac 

Nikšić 

Plav 

Petnjica 

Plužine 

Pljevlja 

Podgorica (Golubovci i Tuzi) 

Rožaje 

Šavnik 

Tivat 

Ulcinj 

Žabljak 


Medjunarodni pozivni broj za Crnu Goru i fiksna telefonija za sve gradove Crne Gore 


Međunarodni pozivni broj za Crnu Goru je +382, a slijedi lista fiksinih pozivnih brojeva za sve gradove u Crnoj Gori. 

Podgorica, Danilovgrad, Kolašin, Tuzi (020) 
Nikšić, Šavnik, Plužine (040) 
Kotor, Tivat (032) 
Bar i Ulcinj (030) 
Cetinje (041) 
Budva (033) 
Berane, Andrijevica, Rožaje, Plav, Gusinje, Petnjica (051) 
Herceg Novi (031) 
Mojkovac, Bijelo Polje (050) 
Žabljak, Pljevlja (052) 
 


Generalne informacije o COVID 19 – Crna Gora 


Crna Gora se trenutno nalazi na crvenoj listi kada je u pitanju putovanje u zemlje EU. Takodje, nove mjere u borbi protiv korona virusa u Crnoj Gori stupile su na snagu od subote, 11. septembra i važe do 24. septembra 2021. godine. 

Ulazak u Crnu Goru omogućava se samo ako državljani Crne Gore i stranci ispunjavaju jedan od navedenih uslova:  

  • Mora proći 14 dana od revakcinacije za vakcine koje se daju u jednoj ili dvije doze; 
  • Obavezno posjedovanje negativnog PCR testa, ne starijeg od 72 sata; 
  • Mogući pozitivan PCR test koji je stariji od 14 i nije stariji od 180 dana;  
  • Osoba moraposjedovatinegativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati; 
  • U Crnu Goru bezuslovno ulaze samo osobe mlađe od 18 godina (crnogorski državljani i stranci).  

Napomena: Državljani Crne Gore i stranci sa privremenim boravkom koji ne ispunjavaju nijedan od uslova koji su propisani, upućuju se u izolaciju, koju je moguće prekinuti negativnim PCR testom šestog dana od prelaska granice.  

 U okviru Nacionalne digitalne COVID potvrde, neće se priznavati status djelimične vakcinacije. Nacionalna digitalna potvrda odobrava se ako dođe do ispunjenja sledećih uslova:  

  • Potrebno je da prođu dvije nedjelje od druge doze vakcine koje se davaju u dvije doze, odnosno da je prošlo dvije nedjelje od dana imunizacije vakcinom koja se daje u jednoj dozi;  
  • Osoba mora posjedovati negativan PCR test na koronu, ne stariji od 72 sata ili pozitivan PCR test koji je stariji od dvije nedjelje, a nije stariji od pola godine;  
  • Obavezno je posjedovanje negativnog brzog antigenskog test, ne starijeg od 48 sati.  
  • Svadbama i ostalim privatnim proslavama, kao i sportskim događajima u zatvorenom, moguće je prisustvo do 100 ljudi, pod uslovom da ispunjavaju jedan od tri uslova iz digitalne Covid potvrde.
  • Zabranjeno je izvođenje žive muzike u zatvorenom prostoru.  
  • Ulazak u diskoteke i noćne klubove omogućava se samo prisutnima koji posjeduju jedan od uslova iz nacionalne kovid potvrde, a broj prisutnih ograničava se do 100.  
  • Ulazak u tržne centre moguć samo uz ispunjenje jednog od uslova iz covid potvrde  
     

Više informacija možete pronaći OVDJE 

 

 

Prijavite se na newsletter

Prijavite se za primanje Newslettera i ostvarite do 50% popusta!

Kreirajte novu rezervaciju